Kuda ide hrvatsko zdravstvo?

Spomenka Avberšek, bivša predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi i nezavisni saborski zastupnik Mirando Mrsić, održali su u četvrtak, 7. lipnja konferenciju za medije u Saboru kako bi upozorili na loše stanje u zdravstvenim sustavu.

“Ministre Kujundžiću, ne igrajte se s javnim zdravstvom, provedite konačno reviziju i reformu bolničkog sustava jer taj sustav generira najveće gubitke. Premijeru i Kujundžiću, skinite ružičaste naočale i počnite raditi umjesto da ostale optužujete za pesimizam. Pesimizam je u Vladi, a ne oko nje“, poručio je Mrsić.

Spomenka Avberšek se osvrnula na pripremu novog Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju i izjavila: ” Ministar je na potpuno krivi način priprema Zakon. Ne možete očekivati da će strane koje je pozvao na razgovor same napisati prijedlog Zakona jer imaju različite interese. Ministar je pred njih trebao staviti prijedlog zakona, ali vodeći se interesom pacijenata,a ne interesnih skupina. Avberšek je upozorila i na novi naputak HZZO-a, koji obavezuje onkološke pacijente da se liječe isključivo u KBC-u i oštro poručila. “HZZO tjera pacijente koji primaju Kemo terapiju da putuju u preko 100 km do bolnica. Jesu li oni svjesni što rade tim ljudima. Zašto imamo onkološke odjele u svakoj bolnici? Čemu oni služe, ako pacijenti moraju putovati 100 km?”

Izvješče Državne revizije o financijskim izvještajima i poslovanju zdravstvenih ustanova za 2016. izraženo je deset bezuvjetnih mišljenja i 39 uvjetnih mišljenja.

Revizijom su utvrđene nepravilnosti u području planiranja, računovodstvenog poslovanja, prihoda, rashoda, obveza te javne nabave.

Financijski planovi nisu sastavljeni na propisan način. Utvrđene su nepravilnosti u vođenju poslovnih knjiga, evidentiranje poslovnih događaja, popis imovine i obveza, Većina zdravstvenih ustanova ostvarila je vlastite prihode u vrijednosno znatnijim iznosima, a unutarnjim aktima nije uredila ili nije u cijelosti uredila njihovo ostvarenje korištenje

U pojedinim zdravstvenim ustanovama kod obračuna plaća nisu primijenjeni propisani koeficijenti složenosti poslova, a pojedini dodaci na plaću nisu obračunavani u skladu s Kolektivnim ugovorom

Većina zdravstvenih ustanova koncem 2016. ima znatne dospjele obveze.

Postupci zajedničke nabave nisu dali očekivane rezultate i financijske uštede, dijelom jer nisu bili osigurani tehnički preduvjeti za pravodobno i učinkovito provođenje postupaka javne nabave; za robu i usluge koji nisu bili predmet zajedničke nabave, dio zdravstvenih ustanova nije provelo propisane postupke javne nabave, nego je nabava obavljena izravno od dobavljača.

U 2016. iskazano je preko 4.0 milijardi kuna obveza, od kojih je 2,5 dospjelo na naplatu.

Negativan trend poslovanja nastavio se i u 2017. godini.

Na prvi pogled 2017. godinu karakterizira uspješno poslovanje zdravstvenog sustava s obzirom da su zdravstvene ustanove ostvarile višak prihoda od 226 milijuna kuna. Pri tome bolničke ustanove su ostvarila višak od 137 milijuna kuna.

Kod ocjene ostvarenog financijskog rezultata (višak prihoda od 226 milijuna kuna) treba imati na umu da su bolničke ustanove tijekom 2017. godine ostvarile prihode po osnovu dodatnih sredstava temeljem Odluke Vlade RH (jedan vid sanacije) u iznosu od 1,2 milijarde kuna. Prema tome da Vlada RH nije u bolnički sustav usmjerila navedena dodatna sredstava, zdravstvene ustanove ukupno ostvarile bi gubitak od 1,04 milijarde kuna od čega na bolničke zdravstvene ustanove otpada 1,09 milijardi kuna. Ovaj podatak značajni iz razloga što nije poznato jeli će Vlada RH i tijekom 2018. godine u zdravstveni sustav –bolnice usmjeravati dodatna sredstva osim sredstava planiranim državnim proračunom za 2018. godinu.

U 2017. godini Domovi zdravlja ostvarili su manjak prihoda – gubitak od 15 milijuna kuna. Navedeni gubitak predstavlja 1,4% gubitka zdravstvenih ustanova i kao takav se ne može smatrati značajnijim problemom za zdravstveni sustav.

Na kraju 2017. godine zdravstvene ustanove iskazale su ukupne obveze u iznosu od 2,4 milijarde kuna odnosno ukupne obveze od 5,2 milijarde kuna.

U prva tri mjeseca ove godine poslovanje zdravstvenih ustanova još se više pogoršalo.

U razdoblju od 1. do 3. mjeseca 2018. godine zdravstvene ustanove ostvarila su manjak prihoda – gubitka u iznosu 311,3 milijuna kuna. Gubitak bolničkih zdravstvenih ustanova u razdoblju od 1. do 3. mjeseca 2018 godini od 315,9 milijuna kuna i veći je od ukupnog gubitka s obzirom da su zdravstvene ostalih grupacija ostvarile pozitivan rezultat. Analiziramo li situaciju u bolničkom sustavu dolazimo do zaključka da su KBC, KB i Klinike ostvarile 67 % ukupnog gubitka bolnica (211,4 milijuna kuna) Opće bolnice 31,1 % ukupnog gubitka bolnica (95,8 milijuna), a specijalne bolnice 2% ukupnog gubitka bolnica (5,9 milijuna kuna). Iz prezentiranih podataka proizlazi da bolničke ustanove kontinuirano ostvaruju gubitak od 100 milijuna kuna mjesečno te da ako se ne osiguraju dodatna sredstva da gubitak bolničkih zdravstvenih ustanova krajem 2018 godine će biti veći od 1,2 milijarde kuna.

Domovi zdravlja ukupno u razdoblju od 1 do 3 mjeseca 2018. ostvarili su manjak prihoda od 7,0 milijuna kuna što predstavlja 2% ukupnog gubitka ostvarenog u bolničkom sustavu. Sam ovaj odnos nedvosmisleno ukazuje na činjenicu da poslovanje domova zdravlja u većini slučajeva zadovoljava te ni u kojem slučaju  ne ugrožava zdravstveni sustav u cjelini. Eventualna provedba izmjena i dopuna zakona dovela bi do značajnog pada  prihoda domova odnosno značajnijeg pogoršanja financijskog rezultata s obzirom da iznos smanjenja prihoda ne bi mogao biti praćen identičnim smanjenjem troškova. Poznato je da kod domova zdravlja u strukturi troškova prevladavaju fiksni troškovi koji se ne bi promijenili odlaskom timova.

Značajno pogoršanje rezultata poslovanja u prva 3 mjeseca 2018. u odnosu na prva 3 mjeseca 2017., zabrinjavajuće je no i očekivano i to zato što su instrumenti financiranja ostali isti kao i u 2017. godini dok su troškovi zbog inflacije i povećanja plaća djelatnika tijekom 2017 godine ostvarili rast. Zbog povećanja plaća od 6% tijekom 2017. godine za očekivati je da će troškovi po osnovi plaća rasti u 2018 godini za 3%. Ostvareno povećanje limita bolnici od cca 3% ni u kojem slučaju neće biti dostatno za pokriće rasta plaća, a kamo li za pokriće rast ostalih troškova koji mogu biti uzrok inflacije i opsega rada. Ukupne obveze zdravstvenih ustanova na dan 31.03.2018. iznose 5,5 milijardi kuna, a dospjele obveze 2,6 milijardi kuna što predstavlja rast u odnosu na dan 31.12.2017. godine cca 11 %.

Ključno pitanje za poslovanje zdravstvena ustanova hoće li Vlada RH usmjeriti dodatna sredstva zdravstvenim ustanovama – bolnicama te na taj način omogućiti bolji rezultat poslovanja i smanjenje ukupnih i dospjelih obveza.

Privatizacijom primarne zdravstvene zaštite neće se riješiti problem u poslovanju bolničkih sustava a istovremeno će se stvoriti značajni manjkovi kod domova zdravlja. U konačnici poslovanje domova zdravlja utjecat će na izdvajanje javnih – društvenih sredstva odnosno na nužnost povećanih izdvajanja kao bi vlasnici domovi zdravlja mogli pokriti novonastale gubitke domove zdravlja. Istovremeno vlasnici ordinacija – privatnici će ostvarivati značajne iznose dohotka tako da se može reći da se javna društvena sredstva prelijevaju u privatne sektore.

 

 

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Ime Privola
Tehnički kolačići
Za ovu stranicu, koriste se sljedeći tehnički kolačići: wordpress_test_cookie,wordpress_logged_in_,wordpress_sec.
Cookies
Koristimo kolačiće za pružiti bolje digitalno iskustvo.
Google Analytics
Koristimo anonimizirane podatke korisnika za poboljšanje ove stranice.
Facebook
Koristimo Facebook za praćenje na društvenim mrežama
x

Volim kolače pa ove stranice koriste kolačiće kako bi iskustvo, kao i društvo, bilo bolje! Koji se kolačići prikupljaju i kako ih možete obristati pogleajte na Uvjeti korištenja