Hrvatska je druga u Europi po razlici između plaća i produktivnosti

Danas sam tražio stanku u Saboru kako bih progovorio o politici plaća, ali i o politikama pojedinih vodećih stranaka u odnosu na pristup politikama koje bi trebale ići u korist radnika.

Jedan od ključnih razloga odlaska naših ljudi u inozemstvo jest niska plaća, koja je značajnije niža u usporedbi s drugim državama EU.Kada se postavi pitanje poslodavcima zašto ne povećavaju plaće, kao vrlo česti odgovori mogu se čuti da:

  • naši radnici nisu produktivni kao radnici u drugim državama zapadne Europe
  • “Da „naši radnici nisu dovoljno vrijedni i da je plaća koju nude poslodavci najviše što se u datim uvjetima može dati“;
  • Da „ako povećaju plaće da će se radnike morati otpuštati itd.

Međutim, posljednje istraživanje Europskog sindikalnog instituta jasno pokazuje da je Hrvatska među vodećim državama EU-a po pitanju najvećeg zaostajanja porasta plaća u odnosu na porast produktivnosti. I dok je produktivnost u razdoblju od 2000.-2016. u Hrvatskoj porasla za 42%, plaće su u tom razdoblju porasle samo za 11% – Dakle, gospodo tri puta manje!

Odnos između produktivnosti i plaća je centralno pitanje ako želimo da se naše društvo temelji na pravednoj distribuciji ste čene vrijednosti između rada i kapitala! Prevedeno: I dok su naši radnici za 42% povećali proizvodnost poslodavcu, poslodavac im je za to povećao plaću 3 puta manje!

Takva politika dovodi do sve veće dohodovne nejednakosti, odnosno disproporcionalnog povećanja plaće onima koji su na vrhu po visini plaće u odnosu na one koji zarađuju najmanje.

U odnosu na navedeno zabrinjava me nekoliko činjenica:

  1. Prvo, Pitam se gdje je završila razlika?
    Porast produktivnosti nužno mora slijediti povećanje plaće onih koji su zaslužni za tu produktivnost, a to su radnici!
    Plaće se nisu povećale, dobit se nije investirala – i ja smogu samo zaključiti da je razlika završila u privatnim džepovima kao u slučaju Agrokor i sličnima.
  2. Kako je moguće da u takvim uvjetima i pod tako jasnim činjenicama i HDZ i SDP (pod vodstvom novog političkog tajnika) u Hrvatskoj zagovaraju politiku podilaženja poslodavcima? HDZ podilazi poslodavcima mjerama koje idu na štetu radnicima, a i HDZ i SDP mjerama koje subvencioniraju poslodavce za ona ponašanja koja bi se u svako normalnoj državi smatrala normalnima i logičnima!
  3. I treća činjenica koja me zabrinjava jest politika ministra Pavića, koji se jučer hvali da će poticanje pripravništva utjecati na povećanje plaće radnika. Smiješno je slušati jednog ministra koji ne zna osmisliti mjere za jasnu i smislenu politiku plaća u Hrvatskoj, koja će osigurati da plaće u Hrvatskoj rastu razmjerno porastu i produktivnosti!

Ako porast plaća konstantno zaostaje za porastom produktivnosti, naši radnici neće u obliku povećanja plaće sudjelovati u pravednoj raspodjeli stečene vrijednosti.To ne samo da je društveno nepravedno, već je i ekonomski štetno, s obzirom na to da gospodarski rast u takvim uvjetima zaostaje.

I na kraju, što moramo učiniti da ispravimo taj problem?

  • Mora se napustiti politika koja za posljedicu ima smanjenje cijene rada – a jedna od takvih politika je uvoz jeftine radne snage npr. Iz Ukrajine za koju se zalaže ministar Pavić.
  • Vlada mora osmisliti jasne mjere da ojača kolektivno pregovaranje kako bi se kroz kolektivne ugovore suradnju sindikata i poslodavaca vodila smislena politika plaća koja će osigurati porast plaća s produktivnosti.
  • Politika vezana uz minimalnu plaću mora biti ključni mehanizam u podizanju razine plaća u Hrvatskoj.

To su mjere koje će radnicima u Hrvatskoj osigurati veće plaće i pravednu raspodjelu stečene vrijednosti. Plaće se u Hrvatskoj neće povećati poticanjem pripravništva sredstvima ESF-a, već smislenom i jasnom politikom Vlade u tom području.

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Ime Privola
Tehnički kolačići
Za ovu stranicu, koriste se sljedeći tehnički kolačići: wordpress_test_cookie,wordpress_logged_in_,wordpress_sec.
Cookies
Koristimo kolačiće za pružiti bolje digitalno iskustvo.
Google Analytics
Koristimo anonimizirane podatke korisnika za poboljšanje ove stranice.
Facebook
Koristimo Facebook za praćenje na društvenim mrežama
x

Volim kolače pa ove stranice koriste kolačiće kako bi iskustvo, kao i društvo, bilo bolje! Koji se kolačići prikupljaju i kako ih možete obristati pogleajte na Uvjeti korištenja